Katedra za

Računarstvo i informatiku

Kratka istorija računarstva na Matematičkom fakultetu

Računarstvo i informatika izučavaju se na Matematičkom fakultetu više od pedeset godina – od davne 1961. godine (kada je sadašnji Matematički fakultet bio je organizovan kao Odsek za matematiku Prirodno-matematičkog fakulteta). Naredni tekst daje kratku istoriju razvoja računarstva i Katedre za računarstvo na Matematičkom fakultetu (umesto starijih naziva bić korišćen samo kratak, sadašnji naziv Matematičkog fakulteta).

1961: Uveden je prvi informatički predmet na Matematičkom fakultetu, pod nazivom Programiranje i matematičke mašine. U okviru predmeta izučavan je jezik Algol-60, a kasnije i FORTRAN. Ovaj predmet prvi je predavao profesor Vojin Dajović, a onda profesor Konstantin Orlov, do dolaska profesora Nedeljka Parezanovića na Matematički fakultet.

1968: Nastavnicima Matematičkog fakulteta bio je na raspolaganju jedan računar Elliott koji je koristio jezik Autocode.

1969: Otvoren je Računski centar Matematičkog instituta čiji je upravnik bio Nedeljko Parezanović. Centar je bio opremljen računarom IBM 360/44 (sa centralnim procesorom sa operativnom memorijom od 64KB, čitačem i bušačem papirnih kartica, dve disk jedinice od po 7,5MB), a bio je korišćen i za potrebe nastave i naučni rad saradnika Matematičkog fakulteta.


Akademik Boris Vladimirovich Gnedenko (SSSR) i prof. Nedeljko Parezanović ispred analognog računara na Matematičkom fakultetu

Računar IBM 360/44

1969: Na Matematičkom fakultetu angažovan je prvi nastavnik za izvođenje nastave samo iz računarstva – Nedeljko Parezanović. Profesor Parezanović preuzeo je tada držanje predmeta Programiranje i matematičke mašine i svaki student je imao obavezu da uradi jedan program na FORTRAN-u i da ga proveri na računaru IBM 360/44.

1974: Na Matematičkom fakultetu instaliran je računar DECLAB 11/40 koji je obezbedio Centar za multidisciplinarne studije. Računar je imao sledeću konfiguraciju: centralni procesor sa operativnom memorijom od 32KB, dve jedinice diska od po 2,4MB, laboratorijska periferna jedinica, grafički ekran sa svetlosnim perom i matrični štampač.

1977: Na Matematičkom fakultetu instaliran je računar PDP-11/70, korišćen u to vreme na univerzitetima širom sveta, a koji je nabavio Centar za multidisciplinarne studije. Sistem je imao sledeću konfiguraciju: centralna jedinica sa operativnom memorijom od 128KB, konzolna pisaća mašina, čitač papirne trake, linijski štampač, jedna disk jedinica sa izmenjivim diskovima kapaciteta 88MB, jedna jedinica magnetne trake 800/1600BPI, i 6 terminala.

1977: Do ove godine, na Matematičkom fakultetu računarstvo se izučavalo u okviru tri predmeta: Programiranje i matematičke mašine, Uvod u kibernetiku i Primena računara. Tada je formirana studijska grupa za računarstvo pod nazivom Matematika, informatika i računarstvo sa primenama (,,E-smer”). Na ovom smeru je uveden veći broj predmeta iz oblasti računarstva, uključujući Uvod u programiranje, Osnovi računarskih sistema, Programski jezici i prevodioci, Programski sistemi, Primena računara, Biokibernetika, itd. Od programskih jezika izučavani su Basic, Fortran, Cobol, Pascal, asembler za PDP-11 i mašinski jezik.

1977: Počeo je sa radom Seminar za računarstvo i informatiku, koji je aktivan i danas. Seminar je osnovao i prvi rukovodio njime prof. Nedeljko Parezanović. Kasniji rukovodioci bili su prof. Vojislav Stojković, prof. Gordana Pavlović-Lažetić, prof. Nenad Mitić, prof. Miodrag Živković.

1980: Od ove godine studenti Matematičkog fakulteta radili su na personalnim računarima kao što su Spectrum i Galaksija.

1982: Izvršena je reforma svih smerova na Fakultetu i umesto smerova A, B, C, D, E uvedeni su smerovi pod oznakama M, N, V, R, L. Od starog ,,E smera” nastao je studijski smer pod nazivom Računarstvo i informatika (,,R-smer”) i on je uskoro postao najpopularniji smer na Fakultetu.

1987: Od ove godine radili su na računaru IBM 370/4381 koji je nalazio u Zavodu za statistiku republike Srbije. Na tom računaru uspostavljena je prva akademska mreža u SFRJ - EARN (evropska akademska istraživačka mreža, evropski ogranak BitNet-a) i Matematički fakultet je prvi fakultet u tadašnjoj SFRJ koji je dobio elektronske adrese za svoje nastavnike i studente, čime su stekli mogućnost komunikacije sa kolegama u inostranstvu. Iste godine, na Matematički fakultet stigli su prvi IBM PC računari.

1987: Osnovana je Katedra za računarstvo i informatiku, izdvajanjem iz Katedre za numeričku matematiku i programiranje. Od tada se računarstvo tretira kao i druge oblasti matematike za koje na Matematičkom fakultetu postoje posebne katedre. Prvi šef Katedre za računarstvo i informatiku bio je prof. Nedeljko Parezanović (na dužnosti od 1987. do 1992). U vreme formiranja Katedre, pored profesora Parezanovića, članovi Katedre bili su nastavnici docent dr Vojislav Stojković i docent dr Dušan Tošić i saradnici mr Gordana Pavlović-Lažetić, mr Dragan Kolar, mr Miroslav Martinović i Miroslav Ristić. U godinama koje su sledile, povećavao se broj računarsko-informatičkih predmeta na Matematičkom fakultetu, a i broj članova Katedre za računarstvo.

Od nastanka Katedre, pored tadašnjih i sadašnjih nastavnika, članovi Katedre su, kao nastavnici, bili i Dušan Bratičević i Milan Tuba. U izvođenju nastave iz računarskih predmeta učestvovali su i nastavnici sa Katedre za algebru i matematičku logiku i Katedre za numeričku matematiku i optimizaciju (Slaviša Prešić, Marica Prešić, Aleksandar Jovanović, Žarko Mijajlović, Nataša Božović, Milan Božić, LJubomir Protić) kao i nastavnici sa drugih fakulteta Univerziteta u Beogradu i drugih univerziteta bivše Jugoslavije (Zvonko Damjanović, Suad Alagić, Mihajlo Jauković, Veljko Milutinović).

Nakon Nedeljka Parezanovića, na dužnosti šefa Katedre bili su i Dušan Tošić (od 1992. do 1996), Gordana Pavlović-Lažetić (od 1996. do oktobra 2001), Dušan Tošić (od oktobra 2001. do oktobra 2004), Duško Vitas (od oktobra 2004. do decembra 2007), Miodrag Živković (od decembra 2007. do februara 2014), Predrag Janičić (od februara 2014. do februara 2017. godine) i Vladimir Filipović (od februara 2017. godine).

Članovi Katedre objavili su veliki broj udžbenika i zbirki koje se koriste na studijama i uspešno objavljuju svoje naučne rezultate u vodećim svetskim časopisama i na vodećim konferencijama. Tokom prethodnih godina odbranjen je veliki broj doktorata, magistratura i master radova iz oblasti računarstva i informatike. Katedra za računarstvo i informatiku aktivno sarađuje sa drugim računarsko-informatičkim katedrama Univerziteta u Beogradu, kao i sa velikim brojem vodećih informatičkih kompanija.

1995: Prirodno-matematički fakultet reorganizacijom je podeljen na više fakulteta, čime je i Matematički fakultet stekao status samostalne ustanove, u čijem sastavu su ostale sve organizacione jedinice ranijeg Odseka za matematiku, uključujući i Katedru za računarstvo i informatiku.

1996: Na Matematičkom fakultetu se, po prvi put na Univerzitetu u Beogradu, počinje sa dodelom zvanja doktor računarstva. Prvu doktorsku disertaciju iz ove oblasti pod nazivom Funkcijski interfejs ka relacionim bazama podataka i primene odbranio je Nenad Mitić, pod mentorstvom Gordane Pavlović-Lažetić.


Sa promocije prvih doktora računarstva (1997)

Katedra za računarstvo i informatiku 1998. godine

Jedna od računarskih laboratorija, 1998.

2005: Otvoren je novi računarsko-informatički smer pod nazivom Informatika (,,I-smer”) i on je ubrzo postao najpopularniji smer na Fakultetu.

2014: Matematički fakultet bio je najpoželjniji fakultet u Srbiji - u junskom upisnom roku prijavilo se 1019 kandidata za 395 raspoloživih mesta, od čega 672 za 221 raspoloživo mesto na računarsko-informatičkim smerovima (R-smer i I-smer zajedno).


Katedra za računarstvo i informatiku 2014. godine.

2015: Interesovanje za studije informatike na Matematičkom fakultetu nastavilo je da raste: u junskom upisnom roku prijavilo se 380 kandidata za 120 raspoloživih mesta na I-smeru.

2015: U akademskoj godini 2014/2015, Katedra je imala trideset i jednog člana: dvanaest nastavnika i devetnaest asistenata i saradnika u nastavi koji su pokrivali oko šezdeset kurseva u toj godini.

Na Matematičkom fakultetu danas postoji i sedam učionica opremljenih savremenim računarima i mnoštvo dodatnih računara koji se koriste za nastavu i istraživanja.


Katedra za računarstvo i informatiku 2015. godine.

2016: Interesovanje za studije informatike na Matematičkom fakultetu nastavlja da raste: u junskom upisnom roku prijavilo se 556 kandidata za 120 raspoloživih mesta na I-smeru. Time je I-smer bio drugi najpoželjniji studijski program na Univerzitetu u Beogradu (posle psihologije), a verovatno i u Srbiji. Interesovanje je bilo veliko i za R smer -- prijavljeno je oko 180 kandidata.

2016: U 2016/17 akademskoj godini, Katedra ima 14 nastavnika i 24 asistenta i saradnika. Katedra ima 20 članova ženskog i 18 članova muškog pola. Prosečna starost asistenata i saradnika manja je od 29 godina, a prosečna starost profesora manja od 43 godine.


Katedra za računarstvo i informatiku 2016. godine.

2018: U 2018/19 akademskoj godini, Katedra ima 16 nastavnika i 28 asistenta i saradnika. Katedra ima 19 članova ženskog i 25 članova muškog pola. Prosečna starost asistenata i saradnika manja je od 29 godina, a prosečna starost profesora manja od 43 godine. Matematički fakultet i Katedra za računarstvo neguju bogatu i raznovrsnu saradnju sa brojnim IT kompanijama (stručni kursevi, predavanja, prakse i stipendije itd.) i petu godinu za redom organizuje predstavljanje IT kompanija. Dodatno, Matematički fakultet i Katedra za računarstvo i informatiku organizuju takmičenje MATF 2018++ za studente i srednjoškolce iz oblasti računarstva i matematike.

katedarska proslava, 2018
Katedra za računarstvo i informatiku 2018. godine.